Film Matrix, snimljen krajem dvadesetog stoljeća, otvorio je mnoga egzistencijalna pitanja. Temeljno je pitanje – Jesam li zaista živ, koliko je stvaran svijet oko mene? Svi ponekad sumnjamo u zbiljnost drugih ljudi. Drugi su tada stranci koji nas ne vide i ne razumiju. To je iskustvo egzistencijalne usamljenosti – Ja…
Uspjeh i neuspjeh psihoterapije
O čemu ovisi uspjeh ili neuspjeh psihoterapije? Zašto jednom analiza vodi preobrazbi, dok se drugi puta cilj ne ostvari? Za početak pokušajmo odrediti cilj terapije. Koje to promjene nastojimo postići, odnosno, čemu služi analiza? Ukratko, što je to – psihoterapija? Kratka povijest duševne ‘bolesti’ Slika mentalnih bolesti i poremećaja značajno…
Narcizam, narcistička povreda, narcistički bijes
“Narcistički bijes” je pojam koji u svijet psihoanalize uvodi Heinz Kohut šezdesetih godina prošlog stoljeća. Time se nadovezuje na pojam “narcistička povreda” kojeg je osmislio Sigmund Freud početkom dvadesetog stoljeća. Narcističku povredu, kaže Freud, osoba doživljava kada je njen narcizam izložen pogledu svijeta, kada se velebne, grandiozne fantazije dovedu u…
Fenomenologija destrukcije
Zadatak je psihoanalize, od svojih početaka prije stotinu godina sve do danas, prepoznati i prihvatiti, odnosno, osvijestiti postojanje “tamne strane” ljudskog bića, kao i prihvatiti postojanje “tamne strane” nama bliskih osoba. To je razina osobnosti za koju Freud i njegovi nasljednici koriste pojmove – thanatos, destrudo ili mortido. Freud navodi…
Destruktivne fantazije i ljubav
U prvim danima psihoanalize, prije stotinu godina, tumačiti odnos dvoje ljudi bilo je jednostavno. Po Freudu, u ljubavni odnos svatko ulaže neizbježne nagone – instinkt ljubavi i instinkt agresije. Smisao je zrelog odnosa prepoznati ambivalenciju nagona i ojačati ego kako bi sadržavao te dvije oprečne sile….
Linearna i nelinearna perspektiva u umjetnosti i psihologiji
“Emotivna inteligencija”, “psihička zrelost” pojmovi su kojima opisujemo osobu koja je izgradila vlastitu, autentičnu perspektivu svijeta. Istraživanja mnogih psihoanalitičara, Tronicka, Meltzoffa, Sterna, Trevarthena i drugih, pokazuju kako se dijete ne rađa s vlastitom perspektivom svijeta već je prvih godina života “posuđuje” od svog roditelja, društva i kulture. Iako…
Katarza u glazbenoj umjetnosti – skladatelj Steve Reich
Od svojih je početaka glazba imala dvostruki smisao. Nastojala je čovjeka umiriti, zaštititi, utješiti u trenucima krize. S druge strane, glazba stvara promjenu, u njenom se društvu odustaje od predrasuda i gleda na svijet iz nove, drugačije perspektive. Glazba stvara jedinstvo, sigurnost, ali neki puta i krizu, temelj…
Tibetanska knjiga mrtvih i granični poremećaj osobnosti
Kraj devetnaestog i početak dvadesetog stoljeća označio je kraj epohe kraljice Viktorije, epohe potiskivanja i poricanja temeljnih ljudskih žudnji i osjećaja. To je doba u kojem Nietzsche, Heidegger, Freud i mnogi drugi filozofi, znanstvenici i umjetnici stvaraju novu, “slobodnu osobnost”. Po njima, osobnost zaista i može…
Bipolarni poremećaj i manično-depresivna shizofrenija
Biti “na vrhu svijeta”, doživjeti stanje “euforije” i “manije” iskustvo je kojeg svi volimo. Često ga i umjetno stvaramo kavom, cigaretama ili nekim drugim tvarima ili aktivnostima. S druge strane, biti “na dnu oceana”, kada smo mrtvi za svijet i svijet za nas, odnosno, biti “depresivan”…
Glazbena terapija – uvod
Svako doba nosi svoje probleme, a temeljni je psihološki problem zapadne kulture danas – kriza osobnosti, krhak i lako lomljiv doživljaj vlastitog identiteta, ako ga uopće ima. Pitamo se – Kako nam glazbena terapija može pomoći riješiti psihološke probleme modernog društva? Tradicija, odnosno, autoritet, temeljni organizatori…
Jacques Tati – Oaza mira u vremenu brzine
“Brzina više ne preobražava svijet, svijet jest brzina. Globalizacija je brzina svjetlosti… “ Paul Virilio Pokoriti zemlju, proširiti se na sve planete, kolonizirati svemir, ambicija je modernog doba. Proširiti se na sav prostor, sve dok tamo gdje si sada Ti, ne budem Ja, san je…
Ambicija, ljutnja, agresija
“Osjećaji su naš jedini alat kojim otkrivamo svijet…” Martin Heidegger Mnogi tvrde kako je naše društvo naprednije od onoga prije stotinu ili tisuću godina. Danas možemo prepoznati, prihvatiti i pokazati one osjećaje i afekte koji su bili društveno neprihvatljivi prije stotinu godina. Na žalost, neke probleme…
Kraftwerk – ljubav u doba znanosti
Ako smo nekada nastojali živjeti s prirodom, prilagoditi se i prihvatiti ograničenja koja postavlja svijet, moderno doba nastoji prirodu promijeniti i upotrijebiti za svoje ciljeve. Svako ograničenje treba nestati. Ograničenja koja svijet stavlja pred nas su prostor i vrijeme, jedina zapreka fantaziji prenatalnog jedinstva. Ukinuti svako…
Dekonstrukcija zaljubljenosti i religioznog osjećaja
Obično kažemo kako autentičnu cjelovitost postižemo isključivo kroz zajedništvo, empatiju i usklađenost s drugim ljudima. Život je “bivanje s drugima”, Heideggerov – Mitsein. No i bez drugih možemo zadržati doživljaj cjeline koristeći tzv. psihičke obrane ili kompenzacije. Kao što već znamo, psihologija osobnosti razlikuje dvije grupe obrana…
Carl Jung, sjena i arhetip
Ako nas je ikada probudila noćna mora, monstrum ispod kreveta od kojeg nema bijega, tada smo se sigurno upitali – tko je to u meni, u mom nesvjesnom, u mojoj sjeni? Kako je taj monstrum ušao u mene, kako ga se riješiti? To čudovište koje živi…
Franz Kafka – tjeskoba kao temeljno raspoloženje
Mnogi dvadeseto stoljeće nazivaju stoljećem Franza Kafke. Njegove riječi vjerno oslikavaju sudbinu modernog čovjeka, bačenost u hladni i neempatični svijet tjeskobe, socijalne fobije i smrtnog straha, gdje nitko ne zna čega se zapravo boji. Hoće li nam naše, dvadeset i prvo stoljeće, dati odgovore, otkriti izvore straha?…
Winnicott i Heidegger o destrukciji
Psihoanaliza s tradicijom od stotinu godina može u malom ilustrirati razvoj moderne filozofije koja traje gotovo pola tisućljeća. Razvoj moderne filozofije od sedamnaestog stoljeća do danas vidimo u njenom kretanju od vještine spoznavanja, epistemologije, prema vještini bivanja, ontologiji. Put filozofije od Descartesa do Heideggera, sličan je putu…
Trenuci susreta – trenuci promjene
Što stvara promjenu u psihoterapiji? Vodi li zaista “točno” tumačenje, “točna” interpretacija, “širenju ega u prostore nesvjesnog”? Ili promjenu stvara neki drugi mehanizam osim tumačenja? Grupa za istraživanje procesa promjene iz Bostona, tvrdi kako promjenu ne stvara tumačenje i osvještavanje nesvjesnog već do promjene dolazi u…
Bijes i vrijeme – Peter Sloterdijk
Sve počinje bijesom, na početku je svega – bijes! Srdžba je riječ kojom počinje najstarije europsko književno djelo, Homerova Ilijada – “Srdžbu mi, boginjo, pjevaj Ahileja, Peleju sina!” Ahilej, najveći antički junak, ljut je zbog nepravde i mora ju odmah ispraviti. Na bojnom polju Troje on je…
Između subjekta i objekta – Julia Kristeva
Razlika je između starog i modernog društva u tome što moderni čovjek može prepoznati svoje osjećaje, svoje afekte, i tako biti svjestan vlastite subjektivnosti. Subjektivnost nije postojala za ljude starog doba, subjektivno i objektivno nisu razlikovali. Nisu ih vodili osjećaji ni stavovi, njihovo je ponašanje nadzirao nepogrešivi Zakon i Red….
Matrixial povezivanje – Bracha Ettinger
Bracha Ettinger pripada onoj grupi psihoanalitičara koju se teško može razumjeti bez poznavanja osnovnih pojmova filozofije dvadesetog stoljeća, osobito fenomenologije, etike, modernizma i postmodernizma, odnosno poststrukturalizma. Nama je zanimljiva jer dekonstruira gotovo svu filozofiju i psihoanalizu dvadesetog stoljeća, a većinu poznatih filozofa i psihoanalitičara poznaje osobno. Félix…
Dekonstrukcija i prijateljstvo – Jacques Derrida
“To have a friend: to keep him. To follow him with your eyes. Still to see him when he is no longer there and to try to know, listen to, or read him when you know that you will see him no longer—and that is to cry….” Jacques…
Depresija i nisko samopoštovanje
Kada razgovaramo s ljudima koji pate od nekog, manjeg ili većeg oblika depresije, često čujemo kako za sebe kažu da imaju nisko samopoštovanje. Depresija i nisko samopoštovanje uvijek idu zajedno. Da riješe problem niskog samopoštovanja, ljudi su smislili složeni sustav teorija, tehnika, metoda, koje, kako već tvrde, popravljaju lošu…