Stanje tjeskobe poznato je svima. Tako je gadno, svrbi i pecka. Misli se roje u glavi, tijelo je napeto, sve snage troše na održavanje sebe u koliko-toliko snalažljivom stanju…
Stanje tjeskobe poznato je svima. Tako je gadno, svrbi i pecka.
Misli se roje u glavi, tijelo je napeto, sve snage se troše na održavanje sebe u koliko-toliko snalažljivom stanju.
Anksioznost možete otkriti po njezinim manifestacijama u tijelu.
Poznato je da se ovo stanje može dogoditi svima, ali ono čime prijeti su informacije koje nisu svima dostupne. popravljam situaciju.
Najgore kod anksioznosti je to što su njeni pravi uzroci često skriveni od nas vrlo duboko.
A nepoznavanje razloga sprječava nas da tjeskobu živimo ispravno, za vlastitu korist.
Čini se da se s nečim borimo, nešto naprežemo, od nečega se skrivamo… Ali sve je mutno i neshvatljivo. Nastavljamo trčati u krug, utapajući tjeskobu svakodnevnim brigama.
Anksioznost se može otkriti po njezinim manifestacijama u tijelu. Tijelo, pokušavajući nas zaštititi, upija tjeskobu i akumulira je. Ponekad je to dovoljno, no često se tjeskoba pokaže jačom od tijela i postupno, poput korova, preraste u bolesti i teška stanja.
Kao jedna od manifestacija straha, anksioznost izaziva odgovarajuće reakcije u tijelu.
Vegetativni sustav odaje česte signale uzrokovane otpuštanjem norepinefrina, adrenalina i kortizola, a tijelo prelazi u stanje stalnog uzbuđenja.
To dovodi do tužnih, u smislu zdravlja, posljedica.
Zato je jako važno anksioznost prepoznati što je ranije moguće.
Popis najočitijih i najčešćih manifestacija anksioznosti
1. Nesanica
Isti roj misli koji neprestano zvuči u vašoj glavi bez prekida, čak i s početkom noći, ne može se smiriti. Tjera vaše tijelo na razmišljanje, povećava razinu adrenalina i drži vas budnima.
Želite spavati, oči su vam umorne, mozak vam je pregrijan, a tijelo vas boli i iscrpljeno. Ležiš u mraku, pokušavaš zaspati, ali ništa ne izlazi.
Ovo stanje može trajati sat ili dva, a ne mora proći do jutra.
2. Bolesti krvožilnog i krvožilnog sustava
Nažalost, tjeskoba može dovesti do moždanog ili srčanog udara. Hipertenzija, lupanje srca, anemija, pa čak i dijabetes mogu biti povezani s njim.
Zdrava regulacija cirkulacije krvi i kemije krvi nemoguća je s povećanom razinom tjeskobe.
3. Napadaji panike
Čudna stanja koja muče psihu i tijelo, zastrašuju do smrti.
Osoba koja ih susreće nikada više ne živi na isti način.
Najgora stvar kod napadaja panike je to što se sami razmnožavaju, poput bakterija. Učestalost pojavljivanja i jačina ovih stanja svaki put raste.
4. Upale, alergije, gljivice
Možete to zvati psihosomatika ili kako god hoćete, ali činjenica ostaje. Kemijske promjene u tijelu uzrokovane tjeskobom i stresom utječu na gotovo sve.
Imunitet pada, a organizam se sve teže odupire virusima, gljivicama, bakterijama i alergenima.
A povećanje razine kortizola i drugih normi može izazvati ili pogoršati upalne procese.
5. Probavne smetnje
Mučnina, nadutost, zatvor, proljev, grčevi u trbuhu, taj isti psihosomatski sindrom iritabilnog crijeva – sve je to vaša tjeskoba!
Tijelo ne može pravilno probaviti hranu ako se nečega bojite. To su stvari koje se međusobno isključuju.
6. Prekomjerna težina
Tjeskoba mijenja naše prehrambeno ponašanje, što može dovesti do prejedanja i, kao rezultat toga, do prekomjerne težine. A problemi probave i metabolizma samo pogoršavaju situaciju.
7. Migrena
Ovo je užasna stvar. Oni koji su to doživjeli dobro razumiju zašto.
Nije to samo glavobolja. Ovo su mnogi sati, mnogi dani pritiskajuće i iscrpljujuće boli od koje se nemoguće sakriti.
Na njega ne utječu lijekovi protiv bolova, vazodilatatori ili lijekovi za sužavanje. Ni san je ne može spasiti.
8. Erektilna disfunkcija
Za muškarce je tjeskoba posebno strašna jer ih može dovesti do impotencije. Erektilna funkcija povezana je s našim emocionalnim stanjem. Anksioznost utječe i na libido i na fiziološku stranu problema.
Psihološki teret tjeskobe često se podcjenjuje. Puno razmišljamo o tome kako to utječe na naš odnos prema sebi, svojim bližnjima, ali često zaboravljamo da kada brinemo, doslovno se ubijamo.
Pronađete li svoje “simptome” u gornjem opisu, svakako razmislite jesu li oni povezani s onim istim šugavim unutarnjim osjećajem koji vas uvijek tjera da bezuspješno vrtite misli u krug.
Razmišljate li često o poslu kod kuće, ili možda na poslu o osobnim iskustvima.
Možete li se opustiti i ne razmišljati ni o čemu? Bojite li se često onoga što dolazi?
Ako je sve o tebi
Prvo se pokušajte smiriti i sabrati.
Učinite neke vježbe za smanjenje razine anksioznosti, prijavite se za konzultacije s psihologom, organizirajte si dugi odmor.
Život nam je dan da u njemu uživamo!